Povijesne crtice

povijesne_crticeBježeći pred navalom Turaka u Bosni tijekom 15. stoljeća, franjevci su se skrasili na Visovcu, kojeg su prethodno nastanjivali pustinjaci sv. Augustina. Ubrzo su franjevci marljivim radom Visovac učinili pravom oazom mira i ljepote na jezeru smještenom između grubih stijena kanjona Krke, a tijekom vremena obala je nasipavana te je tek poveća ‘bijela stijena’ (Lapis Albus) tako ‘narasla’ na razinu otoka. Otada do danas otočić i franjevci koji na njemu obitavaju neraskidivo su povezani sa životom okolnih krajeva – dijelili su sve radosti, ali i patnje lokalnog stanovništva. Visovac je bio i ostao duhovno utočište i simbol hrvatske prisutnosti na tom području.

Posebno je teško bilo razdoblje tijekom i nakon Drugog svjetskog rata. Visovac je postao središte političkih igara, pa je tako tijekom rata doživio i zanimljivu situaciju da je dvije trećine površine pripadalo Italiji, a trećina NDH, kao da se radi o velikom gradu, a ne otočiću manjem od nogometnog igrališta. Kraj rata donosi mnogobrojna ubojstva i zatočenja fratara, koje su partizani smatrali neprijateljima i redovito im zagorčavali život. Pokušaji zastrašivanja i zatvaranja samostana nastavljeni su i kasnije, a potpuni mir za Visovac i tamošnje franjevce konačno nastupa krajem 20. stoljeća s proglašenjem neovisnosti Hrvatske i krajem Domovinskog rata, tijekom kojeg je također bio napadan od strane velikosrpskih agresora.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *